Ne treba bježati od istine, a činjenica je da sa razvojem i povezivanjem cijelog svijeta, dolazi do sve veće potrebe poznavanja što većeg broja stranih jezika, ovo se više ne može okarakterisati kao luksuz, već kao norma. Razumijevanje i govorenje stranih jezika ne znači samo olakšanu komunikacijiu, nego i način na koji naš mozak funkcioniše. Ne radi se samo o tome da li ćete znati da pozdravite nekoga na francuskom ili ruskom jeziku i predstavite mu se, već govorimo o vježbanju naših neaktivnih moždanih mreža i kreativnom razmišljanju.
Učenje novog jezika utiče na inteligenciju
Jezičke vještine su mehanizam i pravi mali trening za mozak, jer utiču na kognitivnu i emocionalnu inteligenciju. Obavljanje ovih vrsta aktivnosti zapravo povećava vašu sposobnost da se nosite sa novonastalim situacijama i budete domišjati i kreativni sa rješenjima.
Ukoliko niste jedan od onih koji govore više od jednog jezika, imajte na umu da učenjem novog jezika trenirate i održavate u formi onaj dio mozga koji je pomalo uspavan još od djetinjstva. Aktiviranjem tog ustajalog dijela mozga stvara se podsticaj za druge aspekte moždane funkcije koji utiču na kritičko razmišljanje i kreativnost.
Najjednostavnije rečeno, učenje novog jezika možemo uporediti sa slagalicom. Počinjemo sa samo nekoliko riječi, a zatim nižemo dijelove dok ne nastane potpuna slika. U ovom slučaju, moć stalnog prisjećanja i formulacije rečenica pomaže u pamćenju i kreativnosti, a za svaku savladanu riječ ili frazu dolazi do novih poveznica u našem mozgu. Lijeva strana mozga odgovorna je za usvajanje jezika, a desna strana igra ključnu ulogu kod identifikacije osnovnih zvukova povezanih sa jezikom.
Učenjem novih jezika regioni mozga i mreže uključene u taj poreces postaju jači, prilagodljiviji i brže reaguju, što pomaže kod obavljanja drugih aktivnosti, mentalnih vještina i oblasti iz života koje nisu povezane sa direktnom komunikacijom ili učenjem jezika.
Dakle, učenjem novih jezika poboljšavate funkcionisanje na svim poljima iz života, jer je utvrđeno da ovo dovodi do fizičkog povećanja u određenim dijelovima mozga, a to povećanje omogućava više neuronskih puteva za kognitivne funkcije.
Povećanje kulturne svijesti i empatije
Jezik je sastavni dio svih drugih znanja, bez njega ne bismo mogli da naučimo ni bilo šta drugo. Smatra se kako je naš pogled na svijet zapravo oblikovan jezikom uz koji smo odrastali. Kada učimo nove jezike mi zapravo učimo o drugoj kulturi.
Na primjer, određeni jezici koriste glagol imati za želje, osjećanja, glad i još mnogo toga, dok drugi jezici govore neposredno, u sadašnjem vremenu kada to nije slučaj. Takođe, neki jezici imaju listu riječi koje nam govore istu stvar, kao recimo španski ili ruski.
Ponekad ljudi učenje jezika vide samo kao učenje riječi i gramatike, ali ovo zapravo treba posmatrati kao učenje kulture i otvaranje uma.
Kako naučiti drugi jezik?
Super stvar u svemu ovome je što danas postoji mnogo načina da naučite novi jezik, od onlajn aplikacija, časova u školi, preko individualnih ili grupnih kurseva, do kulturnih centara. Ipak, svaki od ovih načina služi drugoj svrsi. Na primjer, neke od najpopularnijih apilkacija su Duolingo, Babbel i Memrise. Ovo je odličan način da dobijemo dnevnu dozu obuke i ostanemo odgovorni i motivisani. Pored toga, neki stručnjaci tvrde da kroz ovaj vid učenja nije moguće jezik naučiti u potpunosti, te da je to tek neka osnova koja će vas motivisati da potražite još neku dodatnu tehniku za usavršavanje jezika.
Preuzeto sa: zdravija.com