Bajke su djela koja nikada neće nestati, a koje i veliki i mali sa oduševljenjem čitaju. U ovom članku predstavićemo vam nekoliko vanvremenskih likova iz ruskih narodnih bajki.
Baba Jaga jedan je od najpoznatijih likova ruskih bajki. Najpopularnija Baba Jaga živi u kolibi na kokošjim nogama i stražari na ulazu u gustu i neprohodnu šumu kuda ne pušta svakoga. Baba Jaga često provjerava hrabrost i sposobnosti glavnog junaka, kojem, ako uspješno svlada sve njene zadatke, kasnije pomaže i poklanja mu nešto što mu u daljnjem razvoju događaja može koristiti. Ali, onoj drugoj vrsti Baba Jage uopšte ne treba vjerovati, jer voli jesti djecu. U susretu s njom glavne junake opet spašava njihova pamet i snalažljivost, kao i činjenica da ova zla baba zbog svoje starosti ili lijenosti prebacuje „kuhinjske“ poslove na nekog drugog, ko, zbog svoje gluposti ili dobrote, omogućava onome ko treba postati njena „večera“ da pobjegne. Baba Jaga inače zna biti vrlo agresivna i uporna: ona se upušta u duge potjere za glavnim junakom tako što leti u avanu i vesla metlom (kao na poznatoj slici Ivana Bilibina).
Kikimora je predstavnica zlih duhova. Zavisno o tome s kim je u braku, razlikuju se dvije vrste: močvarna kikimora (žena šumskog duha) i „domaća“ kikimora (žena kućnog duha). Močvarna kikimora u pričama se pojavljuje kao ružna starica u odori od algi. Njen zadatak je navoditi putnike u močvaru i plašiti sve koji tamo zalutaju, ali i krasti malu djecu. „Domaća“ kikimora živi tiho u kući i prikazuje se ljudima mnogo rjeđe nego njen muž. Prema drevnim vjerovanjima, kikimora bi nastajala od utopljenica ili nekrštene umrle djece. Poznata je istoimena bajka „Kikimora“ Alekseja Tolstoja.
Vasilisa Prekrasna je prilično popularno ime ljepotice u ruskim bajkama, koje ponekad može zbuniti i asocirati na svoju imenjakinju Vasilisu Premudru. Ali ova posljednja je čarobnica i kći Morskog Cara, dok je Vasilisa Prekrasna djevojka iz trgovačke porodice, koja je rano ostala bez majke, pa se mora privići na zlu maćehu. Budući da je sama ljupka i dobrodušna, suočava se s mnogim teškoćama, dospijeva i kod Baba Jage, ali se sve dobro završava, jer joj pomaže lutka koju joj je ostavila majka. Sudbina Vasilise Prekrasne odražava narodno vjerovanje da roditelji puni ljubavi i nakon smrti štite svoju djecu i pomažu im. Bajka: „Vasilisa Prekrasna“ („Василиса Прекрасная“).
Princeza Žaba je idealna žena – pametna i lijepa, razborita i snalažljiva, štedljiva i vjerna. Osim toga, bavi se još i čaranjem i ima na raspolaganju čitavu vojsku dadilja, tako da za nju ne postoje nemoguće stvari i prepreke, osim jedne – po naredbi svog moćnog oca prisiljena je tri godine provesti u obliku žabe, kako se i prikazuje svom dragom, Ivanu Careviću. Kroz istoimenu bajku provlači se čitav niz klasičnih bajkovitih elemenata zapleta: tu je i ritual – carević nalazi žabu pomoću odapete strele, kao i motiv kršenja zabrane – Ivan spaljuje žablju kožu i tako gubi svoju voljenu, zbog čega mora proći velika iskušenja, i tek nakon njih uspijeva vratiti svoju dragu. Bajka: „Princeza Žaba“ („Царевна-лягушка“).
Slavuj Razbojnik je legendarni lik iz ruske narodne epske pjesme „Ilja Muromec i Slavuj Razbojnik“ („Илья Муромец и Соловей-разбойник“). Slavuj Razbojnik živi u gnijezdu ispletenom na devet ili dvanaest hrastova. On je glava porodice, njegove tri odrasle kćeri i zetovi žive zajedno s njim. Lovi na putu koji vodi od Černigova u Kijev i, bez obzira prolazi li putnik tim putem na konju ili pješke, Slavuj Razbojnik sve redom zaglušuje svojim razbojničkim zviždukom do smrti. Sve do pojave Ilje Muromca, koji ga na kraju pobjeđuje i odvodi knezu u Kijev. Slavuj Razbojnik se prikazuje na različite načine, i kao čovjek, i kao čovjek-ptica, no u svakom slučaju on je izvor straha i oličenje opasnosti koje mogu zadesiti svakog putnika na putovanju.
Ukoliko vam se svidio neki od ovih likova, preporučujemo vam da odvojite vrijeme i da uživate u narodnom ruskom stvaralaštvu.
Autor članka: predavač ruskog jezika Ajla Kurahović