6 skrivenih evropskih destinacija van turističkih ruta

6 skrivenih evropskih destinacija van turističkih ruta

6 skrivenih evropskih destinacija van turističkih ruta

Širom Evrope mogu se naći skrivena mesta iz prošlosti, koja svojom bogatom istorijom privlače turiste.

Prema anketama koje je objavila britanska turistička zajednica Visit Britain, 11 posto ispitanih Amerikanaca koji trenutno planiraju putovanje u inostranstvo razmišlja o Ujedinjenom Кraljevstvu kao idealnoj destinaciji. Ali ono što najviše iznenađujuće je da 25 posto njih namerava da istražuje njegove ruralne delove.

Slična radoznalost pokreće putnike da istražuju različite gradove i manja mesta širom Evrope. Zaboravljena i često udaljena od glavnih turističkih ruta, mnoga od ovih mesta izgledaju kao da su “zamrznuta u vremenu”. Ipak, ovih šest kriju neverovatne priče o usponu i padu, ali i opstanku sve do danas.

1. Kasares u Španiji

Širom Andaluzije mogu se videti tzv. “Beli gradovi” koji krase vrhove brda. Kuće okrečene u belo nisu bile stvar izbora ili estetike jer su fasade domova u ovom području od 16. do 19. veka često premazivana gašenim krečom kao vid zaštite od kuge.

Jedan od njih je i Кasares, koji svoje ime duguje Juliju Cezaru. Istorijski izvori beleže da se on tokom 1. veka p.n.e. borio za kontrolu nad ovim područjem. A kao jedan od tragova iz perioda rimske prošlosti koji se i danas mogu videti izdvaja se naselje Lacipa, ruševine izvan jezgra grada. 

Međutim, najupečatljiviji simbol grada koji se nalazi na samom vrhu brda je maurski zamak koji je izgrađen u periodu kada se jug Španije nalazio pod arapskom vlašću. 

Danas je Kasares mirno mesto, prošarano malim pansionima, tapas barovima i crkvom iz 18. veka.

2. Šambor u Francuskoj

Samo nekoliko gradova u Evropi može da se pohvali arhitektonskom remek-delu sličnom onom koji se nalazi u Šamboru. Istoimeni zamak u dolini Loare, danas važi za jednan od najlepših predstavnika francuske renesanse, pa ne čudi da se nalazi i na Uneskovoj listi svetske baštine.

Gradnja je započeta 1519. godine, a 12 godina je bilo potrebno kako bi Kraljevska lovačka kuća dobila svoj konačan izgled. 

Jedan od kraljevih savetnika na ovom projektu je bio i Leonardo da Vinči, koji je osmislio spiralno stepenište u zamku i verovatno ubedio Fransoa I da preusmeri reku Loaru kako bi se formirao šanac oko zamka.

Unutar palate se nalzi čak 440 soba, dok su zidovi ukrašeni visokokvalitetnim tapiserijama, među kojima se izdvaja njih 12 – koji dočaravju po jedan mesec u godini.

Zamak je okružen šumom, koja je nekada bila puna divljih svinja, a danas vrvi od jelena. Iako je monumentalni zamak dovoljno velik da se može smatrati izdvojenim utvrđenim gradom, malo selo koje se nalazi ispod njegovih kapija se tokom vremena proširilo i danas predstavlja odvojenu celinu. A naselje koje broji oko 100 stanovnika, danas opstaje zahvaljujući turizmu i restoranima koji gledaju na tornjeve zamka.