GENERALNO, NIKO OD NAS NE VOLI DA NAM SE KAŽE NIŠTA MANJE, NEGO DA SMO SJAJNI. ALI PONEKAD, ISTINA JE NEOPHODNA, ČAK I KADA SE ZBOG TOGA NE OSJEĆAŠ DOBRO. IPAK, TO NE OLAKŠAVA ČINJENICU DA JE TEŠKO PRIHVATITI KONSTRUKTIVNU KRITIKU.
Zato što svi vjerujemo da većinu vremena radimo najbolje što znamo, negativne povratne informacije mogu biti iznenađujuće i povrijediti nas”, kaže Vera Eck, MFT, terapeut za odnose u Los Anđelesu.
‚‚Kada povratna informacija dođe od osobe u položaju moći, kritiku treba detaljno ispitati”
Ali, kaže ona, kritike mogu biti stvarno korisne i neophodne u mentorskim odnosima – između profesora i učenika ili šefa i zaposlenog – sve dok su stvarno konstruktivne. I zaista konstruktivna povratna informacija je namijenjena da ti pomogne da rasteš i razvijaš se, a ne da te iznevjeri i čini da se osjećaš loše.
Ako ti je teško da prihvatiš kritiku, nisi u manjini. Radno istraživanje na Univerzitetu Harvard i Univerzitetu Sjeverna Karolina iz 2017. godine otkrilo je da ljudi čak formiraju i nove društvene krugove u svojim kancelarijama, kako bi izbjegli one koji imaju tendenciju da im daju negativne povratne informacije. Definitivno je valjano osjećati se osjetljivo na negativne povratne informacije, čak i kada je korisno. Pa kako da znaš da li je kritika koju primaš stvarno konstruktivna? Prvo pokušaj da napraviš jedan veliki korak unazad, da sagledaš situaciju.
‚‚Prvo se zapitaj, da li ova osoba pokušava da mi pomogne ili je ljuta na mene?”, Eck predlaže.
‚‚Ako ti se čini da zaista pokušavaju da ti pomognu, pokušaj da ostaviš svoja osećanja na stranu i zapitaj se šta možeš da oduzmeš od onoga što ti govore”, kaže ona. Možeš li provesti malo više vremena na tom izvještaju koji ti je šef dodijelio? Ili uložiti više napora da budeš tu za prijatelja?
Čak i ako su povratne informacije bile korisne, možda ćeš se i dalje osjećati povrijeđeno načinom na koji je neko dao kritiku. Ako misliš da bi osoba bila otvorena za to, Eck predlaže da se održi drugi razgovor i bolje razumije ono što govore, ako su dostavili povratne informacije na ljubazan način.
Međutim, ako misliš da je nečija kritika neosnovana, Eck predlaže da postaviš sebi drugo pitanje: ‚‚Zašto bi to rekli meni?” Konkretnije, zapitaj se zašto bi ova osoba to mogla reći na način na koji je to uradila.
‚‚Ako je moguće, obratite se osobi da dobijete više informacija kako biste razjasnili eventualne nesporazume”, kaže ona. ‚‚Možda osoba nije htjela da saopšti poruku tako oštro, i mogli bi da koriste povratne informacije kako bi ispravili svoje vještine komunikacije.”
Radi izbjegavanja dodatnog sukoba, pokušaj da koristiš izraz ‚‚Ja” koji se fokusira na to kako ti posmatraš situaciju, poput: ‚‚Ja se osjećam povrijeđeno onim što ste rekli / na način na koji ste to rekli. Izlaganje stvari na taj način može ti pomoći da preuzmeš odgovornost za sopstvena osjećanja, a da ljudi postanu receptivniji prema tvojim osjećanjima”.
‚‚Kada povratna informacija dođe od osobe na poziciji moći, kritike treba detaljno ispitati”, kaže Eck. ‚‚Ako se slažeš sa sadržajem, samo zahvali osobi i napravi potrebne ispravke.”
Ako misliš da te neko ciljano kritikuje ili čak maltretira, to je druga priča. U tom slučaju, Eck tvrdi, vrijeme je da razmotriš svoj odnos sa ovom osobom.
‚‚Da li je ovo neko sa kim moraš provoditi vrijeme? Ako jeste, postavi verbalne i / ili fizičke granice”, savjetuje ona. ‚‚Ako nije, onda definitivno razmisli da se udaljiš, jer jasno je da to nije osoba koja ti odgovara.”
Izvor: link.
