Ajfelova kula – gvozdena dama kao simbol Pariza

Ajfelova kula – gvozdena dama kao simbol Pariza

Ajfelova kula – gvozdena dama kao simbol Pariza

Omiljena atrakcija svetskih putnika, Ajfelova kula, smeštena je na Marsovim poljima u Parizu. Simbol grada koji krasi sve razglednice, brošure i online prezentacije, sagrađen je još davne 1889. godine, a ime je dobio po konstruktoru Gustavu Ajfelu. Pariz je „must see“ destinacija i jedan od najlepših gradova na svetu, a Ajfelov toranj već 131 godinu predstavlja simbol francuske metropole. Iako ga poseti oko 7 miliona ljudi godišnje, mnogi od njih ne znaju jako zanimljive činjenice o Ajfelovom tornju.

Ideja i izgradnja pariskog gorostasa

Prvi planovi za izgradnju Ajfelove kule napravljeni su 1884. godine, da bi se od 1887. do 1889. godine radilo na projektu za Svetsku izložbu povodom stogodišnjice Francuske revolucije. Ne može se reći da je Gustav Ajfel dizajnirao kulu. Naime, inženjer Moris Kešlen napravio je originalne skice za toranj, ali Ajfel je želeo nešto spektakularnije, te je preuzeo nacrt i doradio ga. Na projektu je radilo 50 inženjera kako bi spojilo 18.038 gvozdenih nosača, sa 2,5 miliona šrafova. Za zaštitu su upotrebili čak 60 tona boje. Zanimljivo je da se boja ponekad menja, a do sada se 18 puta bojila, u proseku jednom u 7 godina.

Ajfel je hteo da kula bude postavljena u Barseloni, ali su gradske vlasti katalonske prestonice odbile tu ideju. Ovakvo idejno rešenje nije se uklapalo u arhitekturu grada, prošaranu Gaudijevim remek-delima. Nakon odbijanja Španaca, Ajfel svoj projekat predaje Parižanima. Većali su između stotinak projekata, ali na kraju izabrali baš ovaj da bude simbol romantičnog Pariza.

Svečano otvaranje i negodovanje Parižana

Ajfelova kula je inaugurisana 31. marta, a svečano otvorena 6.maja 1889. godine. Zanimljivo je da liftovi nisu bili u funkciji sve do 26.maja. Kula je predstavljala najvišu građevinu na svetu 41 godinu, odnosno do završetka gradnje „Chrysler“ zgrade u Njujorku. Njena visina je 324 metara uključujući antene, a teška je 10,100 tona. Kako se tela na toploti šire, može se reći da tokom leta kula naraste za 15 cm.

Da biste se popeli do vrha kule, potrebno je da se uspenjete preko 1665 stepenika. Naravno, malo ljudi to radi, pretežno se koristi lift.

Kada je otvorena, mnogi Parižani su negodovali i nazivali je „ruglom“. Oko 300 njih potpisalo je peticiju za uklanjanje objekta. Francuski pisac Gi de Mopasan isticao je da svakodnevno ruča ispod kule, jer je to jedino mesto u celom Parizu sa kog je ne vidi.

Apartman na vrhu i priča o Gustavu Ajfell

Gustav Ajfel je za svoje prijatelje imao apartman na vrhu tornja. Prelep stilski nameštaj, koncertni klavir i pogled koji oduzima dah, ugostili su mnoge ugledne ljude tog doba, između ostalog i Tomasa Edisona. Danas je apartman na trećem nivou otvoren za javnost i u njemu se mogu videti autentični predmeti koji su pripadali Ajfelu, kao i njegova voštana figura.

Ostale zanimljivosti o Ajfelovoj kuli

  • Tokom okupacije od strane Nemačke u Drugom svetskom ratu, pariski pokret otpora je presekao kablove lifta i kula je zatvorena za javnost. Priča se da je cilj bio zaustaviti Hitlera da se popne na simbol Francuske. Ipak nacisti su na vrh kule postavili veliki kukasti krst, koji je ubrzo pao, te su ga zamenili manjim.
  • Hitler je 1944. godine naredio vojnom guverneru Pariza, Ditrihu von Šolticu, da sruši kulu i ostale znamenitosti francuske prestonice. Priča se da je švedski diplomata Raul Nordling ubedio von Šoltica da odbije da izvrši naređenje. Ovaj događaj prikazan je u filmu „Diplomatija“.
  • Postoje brojne replike Ajfelove kule širom sveta, a najpoznatije su u Las Vegasu i Šenženu.
  • Jedna žena se 2008. godine udala za Ajfelov toranj i promenila prezime te se zove Erika La Tour Eiffel.
  • Kada je vetrovito, kula se naginje nekih 6 – 7 cm, te nije dozvolje uspon dalje od 1. nivoa.
  • Margaret Tačer i Ajfelova kula imali su isti nadimak – „Gvozdena dama“.
  • Čak 20.000 sijalica na kuli čini da svake noći ona obasjava grad.
  • Najveća reklama na svetu koja je upisana u Ginisovu knjigu rekorda bila je sačinjena od 250.000 svetlećih lampica, a autor je fabrika Citroen koja je u tu namenu iskoristila Ajfelovu kulu.
  • Noću je zabranjeno fotografisanje Ajfelove kule, a dozvola se traži od Društva za komercijalnu eksploataciju tornja.
  • Prilikom posete, obratite pažnju na radno vreme i cene ulaznica.

 

Izvor:zrnoznanja.com