- Strancima je uglavnom veoma teško da izgovore glas koji se obilježava slovom Щ, a posebno u riječima koje imaju po tri takva glasa, kao što su participi: защищающий (onaj koji štiti), ощущающий (onaj koji osjeća).
- U ruskom jeziku postoji riječ вынуть (izvaditi) koja ima nulti korijen, tj. infinitiv formalno uopšte nema korijen, nego samo prefiks, sufiks i nastavke.
- U izdanju Ginisove knjige rekorda iz 2003. godine kao najduža riječ ruskog jezika naveden je pridjev sa 35 slova: превысокомногорассмотрительствующий (kancelarijski termin iz 19. vijeka sa približnim značenjem „visokopreuzvišenog“ činovnika koji razmatra molbe).
- Za ruski jezik su inače karakteristične dugačke riječi, npr.
- glagoli: переосвидетельствоваться (otići na ponovljeni ljekarski pregled, субстанционализироваться (materijalizovati se)
- imenice: человеконенавистничество (mizantropija), высокопревосходительство (visočanstvo, ekselencija)
- prilozi: неудовлетворительно (nezadovoljavajuće)…
Naravno, ovo su samo neke od njih.
- U ruskom jeziku se pored karakterističnih dugačkih riječi sreću i veoma kratke riječi, pa čak i fraze, npr. rečenica „Э, а я?“ (E, a ja?).
- U ruskom jeziku ima mnogo palindroma, tj. riječi koje se isto izgovaraju kad se čitaju unazad: комок (grumen), заказ (narudžba), шалаш (koliba), шабаш (zbrka), потоп (potop), кабак (krčma) itd.
- Akcenat u ruskom jeziku je slobodan, nije uvijek na istom slogu u riječi, kao što je slučaj u nekim drugim jezicima. Može da pada na bilo koji slog u riječi, pa čak i na posljednji, te da mijenja mjesto u različitim oblicima, npr. prilikom promjene kroz padeže.
- Pojedine ruske riječi nemaju sve oblike, takva je npr. победить (pobjediti). Ona nema oblik za prvo lice jednine (kao što je kod nas “pobijedim”).
