Susret različitih istorija i kultura uvijek je doprinosio oblikovanju identiteta Umbrije. Jedna od najmanjih regija u Italiji čuva netaknutima očigledne tragove svoje prošlosti. Sveta Umbrija, ratnica Umbrija, zelena Umbrija: svi pridjevi koji opisuju ovu regiju, ali koji sami ne mogu sadržavati njene brojne aspekte.
Perugia (Peruđa) i svi ostali gradovi Umbrije mogu posjetiocima ponuditi bogatu umjetničku i kulturnu baštinu, uronjenu u predivan krajolik, koji još uvijek zadržava nešto prastaro i bori se protiv industrijalizacije i nedostatka estetike napretka. Umbrija je regija u kojoj razni događaji, sajmovi i tradicionalni festivali poprimaju važno značenje: čuvaju raznolikost, lokalizam i tradiciju koju globalizovana civilizacija nastoji uništiti.
Perugia je glavni grad ove regije i mali dragulj koji se polako razvija pred očima posjetilaca. Umbrijski grad čuva umjetničko i spomeničko blago koje svjedoči o njegovoj bogatoj prošlosti i udovoljava kulturnom prvenstvu ove zemlje.
Iako zadržava izgled i ritam života malog utvrđenog srednjovjekovnog sela, Perugia ima vrlo intenzivan gradski život, uglavnom povezan s prisutnošću jednog od najstarijih Univerziteta na poluostrvu (osnovanog 1308. godine), kao i najvećeg Univerziteta za strance Italije. Stoga, nije grad muzej, danju prepun turista, a noću prazan, već mjesto kojem možete posvetiti nešto više od obične posjete posvećene najvažnijim spomenicima. Od Nacionalne galerije do etrurskog bunara, od oratorijuma San Bernardino do Corsa Vannuccija.
U nastavku slijede neke od najinteresantnijih stvari o ovoj maloj regiji koja je vrijedna pažnje mnogih turista:
- DIJALEKTI
Opšte je poznato da je Italija zemlja koja je bogata, ne samo svojom velikom istorijom i kulturom, već i brojnim dijalektima. Stvarno je složeno kategorisati dijalekte koji se govore u Umbriji. Čini se nemogućim da bi na tako malom dijelu zemlje moglo biti toliko mnogo dijalekata, ali ipak je tako. Mali gradovi na udaljenosti od nekoliko kilometara imaju vrlo različite riječi koje imaju isto ili slično značenje. Neki od dijalekata su: Perugino, Folignate, Eugubino, Orvietano, Ternano, Narnese, Castellano… i tako dalje. Svaka od njih predstavlja dalje podjele stvarajući izvanredno i fascinantno jezično bogatstvo.
- “ZELENO SRCE” ITALIJE
Umbrija je jedna od 5 unutrašnjosti Italijanske regije, odnosno bez izlaza na more. Ima površinu od oko 8.500 kilometara kvadratnih, a 70% cijele teritorije je brdovito. Veliki dio teritorije prekriven je vegetacijom: upravo je šumovita i bujna priroda Umbrije s vremenom dala ime Zelenom srcu Italije. Zeleni i svježi krajolik, kojeg karakterišu blaga klima i bajkoviti putevi.
- REGIJA VINA
Građani Umrije se veoma ponose i svojim vinom, koje je malo poznato van Italije, a koje bi svaki turista, koji se nađe u ovoj regiji, trebao probati.
Vina koja biste trebali probati su: Umbria IGT Rosso (crveno vino) koje donosi snažan karakter za sto, savršeno pogodan za poboljšanje tradicionalnih prvih jela, pogotovo onih sa crvenim mesom.
Od bijelih se preporučuje Orvieto DOC 2016, iz mnogih razloga. Jer je to plemenito vino, omiljeno papama i prinčevima još od srednjeg vijeka. Za eleganciju kojom animira i najjednostavniji aperitiv. Da kuhinju od morskih plodova pretvorimo u nezaboravno čulno iskustvo.
- ČUVENI HLJEB IZ PERUĐE
Radi se o hljebu koji se ne soli u toku pripreme. Nedostatak soli nije mana, već posebnost na koju ćete se navići i koja će otkriti složenu prirodu ovog pečenog proizvoda. Ali zašto se ovako priprema u Umbriji? Iz istorijskih razloga. Nakon Solskog rata 1540. godine, Papinska država proširila je svoje granice na Umbriju. Kako bi izbjegli plaćanje poreza na so koji je nametnuo Papa, stanovnici Peruđe počeli su proizvoditi hljeb bez soli. Odlučna demonstracija karaktera, koja se pretvorila u tako dugovječnu naviku da je postala tradicija.
- ČOKOLADA
Najslađa zanimljivost je ostavljena za kraj. Naime, svi italijani ali i evropljani znaju za Baci (poljupci), čokoladnu poslasticu iz Peruđe. Ali možda ne znaju svi da su ih u početku nazivali na drugi način – La Perugina. Rođena 1907. godine, počela je proizvoditi niz čokolada s ostacima drugih poslastica (posebno lješnjaka i čokolade). Zbog oblika su ih mislili nazvati Cazzotti (udarci). Ne baš privlačno ime za poslasticu, koja se malo kosila s aurom romantizma. Gabriele d’Annunzio (čuveni italijanski književnik) razmišljao je o preimenovanju ovih slatkiša: od Cazzottija do Bacia (od udarca do poljupca).
